Predstava “Što na podu spavaš” rađena je po motivima istoimenog romana Darka Cvijetića. Međutim, za razliku od romana predstava nam u prvi plan stavlja Pisca – Darka, koji zajedno sa ansamblom predstave, a na osnovu sećanja o svojoj porodici u ratu, na pozornici stvara svijet romana “Što na podu spavaš”. Glavni junak tih sjećanja Darkin je mlađi brat – Bota – koji će se sa nepunih 18 godina kao pripadnik vojske JNA naći zarobljen u kasarni Viktor Bubanj u Sarajevu. Dok kapetan Topić pokušava da spasi dječake iz kasarne, Botini i Darkini roditelji čekaju sina u Prijedoru gdje majci Karmeli kao Hrvatici prijeti hapšenje i odvođenje u logor. Botin najbolji drug Anđelo, ne mogavši da dočeka Botu, prijavljuje se i sam u vojnu policiju “da budu isti ves”. Senka, Sarajka, Botina ljubav, čekat će ga i nakon što se zapuca, svaki dan, rizikujući život za minut slobode. Ovi i mnogi drugi likovi smjenjuju se u mozaiku karakterističnom za prirodu sjećanja, dok pisac događaje mijenja i oblikuje. Neki će se lik pobuniti protiv pisca (“Nije tako bilo!”) dok će mu drugi nježno voditi ruku kojom piše (“Zašto stalno pišeš o ratu, Darko? Piši bajke…”) U cjelini ovi djelići mozaika stvaraju sliku bespoštedne ratne patnje, koja se nikada nije smjela desiti i koja se nikada ne smije ponoviti.