Uloga umjetnosti u ratu je očuvanje ljudskog dostojanstva

“Važno nam je govoriti o ovoj temi u nadi da će mlade generacije koji se rata ne sjećaju osvijestiti važnost stvaranja i očuvanja samoga sebe u vremenu razaranja, važnost ostajanja na pravoj strani historije, važnost očuvanja ispravnih vrijednosti, ali i da će ljudi koji su bili dijelom teatarskog djelovanja u periodu rata osvijestiti i podsjetiti se koliko je važno to što su radili i to čime su se bavili, jer jaču poruku od toga nam ne mogu poslati”, rekla je Bajrović-Čardaković ističući da je to upravo dokaz koliko je umjetnost u ratu potrebna za očuvanje ljudskog dostojanstva.

Sarajevsko iskustvo „Teatra pod opsadom“ opovrgnulo je izreku da muze umjetnosti zanijeme kad topovi zagrme. U Sarajevu pod opsadom realizirano je 57 teatarskih premijera, preko 2000 različitih teatarskih izvedbi i hiljade drugih umjetničkih programa.

„Festival MESS je nakon vanrednih teatarskih produkcija pod opsadom u poslijeratnom periodu iznjedrio kulturološki program „Modul Memorije“ koji se bavi umjetnošću nastalom u ratnim okolnostima i njeguje ono što bi umjetnost trebala da bude uvijek – spoj etike i estetike. U trenutku kad traje agresija na jednu zemlju, najelementarnija je stvar jednu od predstava iz te zemlje dovesti na ovaj Festival i pružiti podršku njenim umjetnicima i umjetnicama“, zaključio je Kreševljaković

Ivan Uryvskyi, reditelj predstave „Caligula“ ukrajinskog Nacionalnog akademskog dramskog teatra „Ivan Franko“ iz Kijeva približio je iskustvo djelovanja umjetnika i umjetnica u Ukrajini od početka agresije, ističući njihovu predanost da nastave svoj rad i čak i u skloništima donesu nadu, inspiraciju i pozitivnu energiju.

„Nakon dva dana puta presretni smo što smo u Sarajevu, jer na početku rata u Ukrajini nismo mogli ni zamisliti da ćemo sa našom predstavom gostovati negdje u inostranstvu ii jako smo uzbuđeni zbog toga“, istakao je Uryvskyi.

Ihor Poshyvailo, direktor Maidan muzeja iz Kijeva koji se razgovoru pridružio putem video linka naglasio je da se destrukcijom infrastrukture pokušava srušiti ukrajinska kultura i identitet. 

„Kulturni djelatnici i djelatnice u Ukrajini odlučni su u namjeri da kroz svoje stvaralaštvo pokažu svijetu i Evropi šta su ukrajinski teatar i kultura. Važno mi je što prolazimo ovo sve zajedno sa ljudima Ukrajine koji kroz naše djelovanje mogu razumjeti i strahote i iskustva ljudi u drugim kriznim područjima u svijetu“, poručio je Poshyvailo.

„U ovom historijskom trenutku važno je izgraditi vezu između Sarajeva i Ukrajine. Ihor je jedan od stubova kulturne i muzejske scene i čovjek koji je uradio puno na zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa i pomogao evakuaciju građe Muzeja ratnog djetinjstva. Muzej trenutno ima eksponate od preko tri stotine ukrajinske djece, i imamo prvu izložbu u Kijevu. Snažno smo fokusirani na dokumentaciju i Muzej ratnog djetinjstva je mali most između naše dvije zemlje, a u planu nam je i stalna postavka u Kijevu“, istakao je Halilović te objasnio da je zbog svega toga značaj kulture i umjetnosti u ratu poput hrane i vode jer pomaže ljudima da prežive.