Večeras izvedba „Tragudia: Pjesma o Edipu“ Alessandra Serre
SUTRA DRAMADŽILUK RAZGOVOR ODGOVARA NA PITANJE KAKAV TEATAR SANJAMO?
Posljednji festivalski MESSpresso ugostio je reditelja Alessandra Serru čija predstava „Tragudia: Pjesma o Edipu“ će biti izvedena večeras u 19 sati i 30 minuta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, te dramaturga Almira Imširevića, selektor programa Dramadžiluk. Prije nekoliko godina Serra je osvojio Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja, Zlatnu masku Oslobođenja, te nagradu tima kritike „Luka Pavlović“ za svoju predstavu „Macbethu“, što je bilo posebno viđenje Shakespearea na sardinijskom dijalektu. Ove godine publika će imati priliku čuti rijedak arhaičan jezik – grekaniko, jezik stare Grčka koji se još uvijek govori u nekim dijelovim Puglie i Calabrije.
„Teatar se oduprijeo mnogo čemu – crkvi, televiziji, internetu i pozorišta su puna jer je ljudima potreban obred, da se vrate onom ljudskom u sebi samima. Svijet je u vrlo osjetljivoj fazi, jer ono što se pokušava učiniti, posebno na Zapadu jeste dehumanizacija. U teatru se možemo spasiti od tog barbarizma“, istakao je Serra. Kako je objasnio, teatar je mjesto gdje glumci i glumice mogu da se transformišu i ostvare direktnu energiju sa publikom i bez tehnologije. Podsjetio je na misao da je najveća avantura ljudskog bića imati hrabrosti sponzati samog sebe i vratiti se u djetinjstvo. „Edip je djelo koje me prati skoro od djetinjstva i oduvijek želim postaviti tragediju u kojoj nema likova nego heroja, u kojoj se ne pričaju priče nego mitovi i grekaniko se pojavio kao pravi blagoslov za ovu teatarsku kreaciju“, objasnio je Serra.
Sutra, u subotu u 12 sati u Kamernom teatru 55 održat će se i Dramadžiluk razgovor „Od Perzijanaca do Palestinaca“ u kojem će učestvovati Nihad Kreševljaković, Izudin Bajrović, Gorčin Stojanović, Aleš Kurt, Adnan Lugonić i Almir Imširević. „Šta je teatar koji sanjamo, kakvi su to repertoari, šta se dešava u BiH i Evropi u teatru, jedno je od pitanja o kojem ćemo razgovarati sa istaknutim teatarskim djelatnicima iz pozicije glumca, direktora festivala, autora, reditelja i dramaturga. Time sam se i vodio prilikom selekcije ova četiri među više od stotinu dramskih tekstova pristiglih na konkurs, nadajući se da će upravo scenska čitanja privući teatarske djelatnike i dati im ideju kako da obogate i osvježe svoje repertoare, sa posebnom pažnjom prema bh. autorima i autoricama“, istakao je Imširević.
Dramadžiluk će završiti sutra (subota, 16h, Galerija Gabrijel Kamerni teatar 55) posljednjim scenskim čitanjem „Moji tužni monstrumi – autogram za Milicu“ autora Mate Matišića u režiji Ajle Bešić. „Osim savremenim dramskim autorima i autoricama, scenska čitanja su odlična prilika mladim rediteljima i rediteljicama kao i glumcima i glumicama da istražuju teatarska rješenja, a publici su zanimljiva jer ih vraćaju u bezbrižna vremena djetinjstva i čitanja pred spavanje, što smo sa invazijom tehnologije na naš život zaboravili. Zbog toga me raduje da sve više ljudi dolazi na ove programe koji su neodvojiv dio teatarskih procesa“, zaključio je Imširević.
Ulaz na programe Dramadžiluka i razgovor je slobodan.
