EN

Objavljena bosanskohercegovačka selekcija za 65. izdanje Festivala MESS

Objavljena bosanskohercegovačka selekcija za 65. izdanje Festivala MESS

Ovogodišnja selektorica bosanskohercegovačkih predstava je dramaturginja, pozorišna kritičarka, publicistkinja i prevoditeljica Petra Pogorevc. Pogorevc je rođena je 1972. u Sloveniji. Diplomirala je komparativnu književnost iteoriju književnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Od1993.počela je raditi u slovenačkom kulturnom prostoru kao novinarka, kritičarka,publicistkinja i prevoditeljica. Od 2007. zaposlena je u Mestnom gledališču Ljubljana kao dramaturginja i urednica serije knjiga MGL Biblioteke. Kao dramaturginja radila je sa mnogim slovenačkim i stranim rediteljima. Uredila je četrdeset knjiga iz oblasti teorije, historije i prakse pozorišta, plesa i savremene scenske umjetnosti. Godine 2020. napisala je knjigu Rac: biografski roman o Radku Poliču, nakon koje je 2022. godine uslijedila knjiga Joži: biografski roman o životu Jožice Avbelj. U februaru ove godine odbranila je doktorsku disertaciju na ljubljanskoj Akademiji za teatar, radio, film i televiziju, na temu smrti i tugovanja kao graničnih i transformativnih faktora usavremenoj scenskoj umjetnosti.

Pogorevc je izabrala dvije bh. predstave koje će biti dijelom 65. izdanja Festivala MESS, a to su predstave: „Svijet i sve u njemu“, rediteljice Selme Spahić, prema romanu „Bejturan i ruža“ Aleksandra Hemona, a u produkciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a, te predstava „Blank“, prema istoimenoj knjizi Feđe Štukana, u adaptaciji i režiji Kokana Mladenovića, a u produkciji Kamernog teatra 55 i udruženja „Moje pozorište“.

Dostavljamo obrazloženje selektorice o njenim razlozima za izbor ovih domaćih predstava:

Odabrane predstave imaju, prije svega, zajedničko to što su ambiciozne i neustrašive u namjeri da savremene prozne narative, koje u oba slučaja potpisuju međunarodno prepoznatljivi domaći autori srednje generacije, uspješno prenesu u pozorišni medij. U slučaju predstave Svijet i sve u njemu, za to su zaslužne autorice dramatizacije Selma Spahić, Emina Omerović i Nejra Babić Halvadžija, koje su suptilni svijet Hemonovog romana prenijele u složenu i pažljivo orkestriranu scensku priču o zabranjenoj ljubavi koja se rodila u mračnoj sjeni prvog svjetskog rata. Predstava promišljeno obuhvata nekoliko decenija, maštovito savladava brojne vremenske i prostorne preokrete, te sugestivno prikazuje usko isprepletene sudbine dvaju sjajnih protagonista i brojnih vješto odglumljenih sporednih likova. U slučaju predstave Blank, koju je za pozornicu adaptirao reditelj Kokan Mladenović, narativna struktura dobiva opipljivu nadogradnju u metafori aerodroma na kojem je mali čovjek tokom rata, ovaj put onog posljednjeg iz devedesetih, prisiljen da se bori za život usred njegovog opšteg zastoja. Autentična i provokativna ispovijest autora, koji je prisutan u predstavi, ali ne da bi glumio samog sebe, razvija se u snažan iskaz glumačkog ansambla, čiji se članovi odlično snalaze u ulogama autora i njegovih saputnika, kao i u dobro uigranim kolektivnim scenama.

 

Iako prihvataju izazov s velikom glumačkom postavom, obe predstave se odvijaju pred malobrojnom publikom i fokusiraju se na izravan i intiman kontakt s njom. U tome mogu biti uspješne jer na hrabar, neukrašen i beskompromisan način govore o jedinoj stvari koja preživljava svako, ma koliko razorno i destruktivno nasilje: o ljubavi. U vremenu kada svijet potresaju brojni novi ratovi, a čovječanstvo ne prestaje izazivati vlastito uništenje, njihova poruka je itekako važna. Pozorište u oba slučaja oživljava kao mjesto susreta, u kojem intimno iskustvo čitanja proze prerasta u kolektivno iskustvo izvjedbe i razmjene priča, koje ne samo da izazivaju emocionalne reakcije, već i prenose brojne značajne uvide o životu, pogotovo o smislu naše bolne, ali uporne borbe za njega.